Opsti podaci o Sjenici

 Geografija

 

Površine je 1059 km², pa po tom parametru spada u veće opštine Republike Srbije. Sjenica se nalazi u sjeničkoj kotlini na desnoj strani reke Uvac i obalama male reke Grabovice, geografski i ekonomski predstavlja središte Pešterske visoravni. Kompleks Sjeničko-pešterske visoravni je pretežno planinskog karaktera. Sjenica je i u Evropi poznata kao veoma hladan kraj, pa se u zimskim danima često ubraja u najhladnija mesta Evrope. 26. januara 1954. godine u Sjenici je zabeležena najniža temperatura u Srbiji od -36 stepeni Celzijusa.

Šume u okolini Sjenice su mešovite gde preovladavaju četinari. Od zimzelenih vrsta drveća zastupljeni su: bor, jela, smrča i kleka, a od listopadnih breza, leska, jesika, dren, grab, bukva na višim terenima, a pored reka jova i vrba. Šume su bogate visokom i niskom divljači što stvara izuzetne uslove za lov. Sjenica je omiljeno izletište. Na dobroj lokaciji, pored puta Sjenica-Novi Pazar, nalaze se Sjenički borići (borova šuma zasađena 1929-1934) poznato izletište. Borići se nalaze na nadmorskoj visini 1000-1045 m okruženi prostranim livadama, sa čistim vazduhom i hladnom vodom. Pogodni su za odmor i osveženje a sa zdravstvenog aspekta pogoduju za popravljanje krvne slike, za nervna oboljenja itd. Ispod borića protiče reka Jablanica, a na ulazu su restoran i lepo uređen hotel.

Demografija

Prema popisu stanovništva iz 2002. godine opština Sjenica ima oko 34 500 stanovnika koji naseljavaju 100-tinak naselja.U gradu zivi Sjenici zivi oko 17 000 stanovnika.

Etnička struktura:

Etnička struktura 1991. godine:

  • Muslimani (76,11%)
  • Srbi i Crnogorci (22,63%)
  • ostali.

Naseljena mesta

Aliveroviće, Bagačiće, Bare, Bačija, Bioc, Blato, Boguti, Božov Potok, Boljare, Borišiće, Boroviće, Breza, Brnjica, Buđevo, Vapa, Veskoviće, Visočka, Višnjeva, Višnjice, Vrapci, Vrbnica, Vrsjenice, Goluban, Gornje Lopiže, Goševo, Grabovica, Gradac, Grgaje, Doliće, Donje Goračiće, Donje Lopiže, Dragojloviće, Draževiće, Družiniće, Dubnica, Duga Poljana, Dujke, Dunišiće, Žabren, Žitniće, Zabrđe, Zaječiće, Zahumsko, Jevik, Jezero, Kalipolje, Kamešnica, Kanjevina, Karajukića Bunari, Kijevci, Kladnica, Kneževac, Koznik, Kokošiće, Krajinoviće, Krivaja, Krnja Jela, Krstac, Krće, Lijeva Reka, Ljutaje, Mašoviće, Medare, Međugor, Milići, Papiće, Petrovo Polje, Plana, Poda, Ponorac, Pralja, Raždaginja, Rasno, Raspoganče, Rastenoviće, Raškoviće, Sjenica, Skradnik, Strajiniće, Stup, Sugubine, Sušica, Trešnjevica, Trijebine, Tuzinje, Tutiće, Uvac, Ugao, Ursule, Ušak, Fijulj, Caričina, Cetanoviće, Crvsko, Crčevo, Čedovo, Čipalje, Čitluk, Šare, Štavalj i Šušure.

График промене броја становника током 20. века

Демографија
Година Становника
     
     
     
     
1948. 3805 [1]
1953. 4478  
1961. 5124  
1971. 8552  
1981. 11136  
1991. 14445 14055
2002. 15648 13161
Етнички састав према попису из 2002.[2]
 
Бошњаци
  
10.107 76,79%
Срби
  
2.612 19,84%
Муслимани
  
320 2,43%
Црногорци
  
19 0,14%
Југословени
  
19 0,14%
Албанци
  
10 0,07%
Македонци
  
7 0,05%
Хрвати
  
4 0,03%
Роми
  
3 0,02%
Румуни
  
2 0,01%
Горанци
  
2 0,01%
Немци
  
1 0,00%
Бугари
  
1 0,00%
непознато
  
34 0,25%